Broj: Vojnosanit Pregl 2015; Vol. 72 (No. 12)
Stepen znojenja i unos tečnosti kod mladih elitnih košarkaša na Prvenstvu Evrope FIBA U20
Autori:
Milica Vukašinović-Vesić, Marija Andjelković, Tamara Stojmenović, Nenad Dikić, Marija Kostić, Djordje Ćurčić
Preuzmite ceo članak u PDF formatu
Uvod/Cilj. Prethodna istraživanja u mnogim sportovima ukazuju da kontinuirano vežbanje, posebno pri visokim temperaturama, može da prouzrokuje obilan stepen znojenja i gubitak vode i elektrolita, smanjujući na taj način sportsku sposobnost. Mnoge od ovih studija sprovedene su u toku treninga, ali retko za vreme nekog zvaničnog takmičenja. Cilj ove studije bio je da se odredi stepen hidracije pre i posle utakmice, unos tečnosti i gubitak tečnosti putem znojenja kod mladih košarkaša tokom šampionata Evrope za mlađe od 20 godina. Metode. Studija je sprovedena na 96 košarkaša, starosti 19 ± 0,79 iz osam nacionalnih timova. Ambijetalna temeratura iznosila je 30 ± 2ºC, vlažnost 55 ± 4%, a prosečno aktivno vreme u utakmici 18,8 ± 10,5 minuta. Praćeni su sledeći parametri hidracije: količina popijene tečnosti, količina izlučenog urina, stepen znojenja, procenat dehidracije, parametri urina (specifična težina, boja i osmolarnost), telesna masa i površina tela. Rezultati. Našli smo da je prosečni unos tečnosti iznosio 1,79 ± 0,8 L/h, stepen znojenja 2,7 ± 0,9 L/h, količina izlučene tečnosti 55 ± 61 mL, a procenat dehidracije 0,99 ± 0,7%. Na osnovu osmolarnosti urina, više od 70% igrača bilo je dehidrirano pre utakmice i taj proces se nastavio u toku utakmice. Razlika u telesnoj masi (0,9 ± 0,7 kg) pre i posle utakmice bila je statistički značajna. Postojale su statistički značajne korelacije između stepena znojenja i količine unete tečnosti, osmolarnosti urina, gubitka telesne mase, površine tela i stepena dehidracije. Količina unete tečnosti korelisala je sa stepenom dehidracije, gubitkom telesne mase, specifičnom težinom urina i bojom urina. Stepen znojenja, koji se razlikovao između timova, bio je najviši kod centara kada je izračunovan u odnosu na efektivno vreme u toku igre. Zaključak. Većina košarkaša započinje takmičenje dehidrirana, ne uspeva da kompenzuje gubitak znoja u toku utakmice i nastavlja da bude dehidrirana bez obzira na vrstu unete tečnosti. Ovi rezultati ukazuju da strategija hidracije mora biti pažljivo razmatrana, ne samo od strane igrača već i od trenera i timskih lekara.